Résultats (
Créole haïtien) 1:
[Copie]Copié!
4. 5. Pandan peryòd ki te fè domestication D' animaux Et plus de rekòt yo anvan vin nan tèt yon? (1) an fè laj (2) wòch yeyès (3) revolisyon syantifik Néolithique revolisyon (4) 6. sa ki te yon rezilta enpòtan du Néolithique revolisyon an?(1) manje ak ekipman ki te plis serye. (2) sous nouvo enèji ki te disponib. (3) moun ki te pi nomadik. (4) laplipa moun lan zile a. 7. la revolisyon Néolithique te karakterize pa la(1) chanjman D' élevage nomadik pou etabli agriculture(2) croissance de fèt an fè konnen si yon moun fè teknoloji (3) imigrasyon Des peuples byen bonè pou Amerik (4) dekalaj empires laj 8. bonè nasyon ki tonbe anpil fwa menm jan yo fin konprann jan pou manje yo te bezwen pou lavi yo rele (1) chasè yo ak -(2) vil habitants (3) manm guild subsistance agriculteurs (4)9. xviie syèk chercheurs Jipitè Galilei Et Rene Descartes fè fas a gwo defi pou filozòf syantifik yo paske lide yo (1) te baze sou règ bib la (2) été tradisyonèl médiéval Ewopeyen croyances(3) est sèlman sou kòmandman de reyinifikasyon ki pa kretyen (4) te pa te sipòte pa syantifik envestigasyon yo 10. ki peryòd istwa a la plus enfliyanse kòripsyon nan lide Lumières yo de lwa natirèl Et pourquoi? (1) Pax Romana (provens) (2) ans mitan (3) Âge eksplorasyon revolisyon (4) syantifik11. yon sèl chemen nan ki syantifik revolisyon an ak Lumières a te menm jan an se sa yo (1) ankouraje gaye de nouvo lide (2) redwi tradisyonèl enstitisyon yo(3) a pou la Réforme Pwotestan (4) ke yo rejte renesans individualism 12. yon similitude de syantifik revolisyon an Et Lumières la, se pou sa tou le de (1) avait sipò de legliz Katolik Romèn (2) placé byen chita sou croyances tradisyonèl (3) a rapòte ou lajan pou moun konnen lide(4) a jouk sa kaba • 13. "ak kè sincères, ak unpretended mete konfyans mwen [rejete]..., Et rayi les erreurs ladite Et heresies [de Copernicus] Et tou chak lòt erreur... ale kont legliz Bondye a, epi mwen sèmante ke nan fiti mwen ap janm di oswa pou yo revandike... nenpòt bagay ki ta koze yon menm jan an dout vers avè m '" — JipitèA pi bon esplikasyon: Poukisa Jipitè te fè deklarasyon sa a, se sa li (1) te yon gwo sipòtè de legliz doktrin (2) moun pè ke legliz la te ka excommunicate li (3) te pèdi konfyans nan kòmandman syans(4) te vle pou avanse lide l' nan legliz la 14. la question istorik refere li nan guillemets sa a se konfli a ant pwoteje upper klas Et exploités lower klas (1) (2) 16th syèk Protèstan Et Katolik (3) city-states Et enstitisyon-(4) te etabli ak nouvo lide yo15. deklarasyon ki pi bon dekri efè yo tou sa fè Nicolaus Copernicus, Galilei Jipitè, Sir Isaac Newton, ak Rene Descartes? (1) a acceptation de tradisyonèl otorite te redwi. (2) syantifik metòd te itilize pou rezoud pwoblèm.Financement (3) pou edikasyon ki te fin pa gouvènman Anglè an. (4) enterè nan moun lòt nasyon ak sitwayen women Dram te renouvle l 15. la répartition Des traditions, ogmante nivo de polisyon, ak ekspansyon Des bidonvilles yo kap negatif Aiyalam militarism b collectivization c pogroms ibanizasyon d.16. “. . . Les propriétaires faktori pa te gen pouvwa pou fòse okenn moun pou pran yon faktori travay. Yo te kapab anplwaye sèlman moun yo te prè pou m travay pou salè yo ofri l ' pou yo. Faible jan taux salè sa yo te, yo te gen menm si sa pi plis pase paupers sa yo te kapab fè lajan nan nenpòt lòt jaden pou yo. Li se yon distorsion ki fè sa yo pou di ke les usines te pote désactiver housewives de pépinières Et cuisine Et moun de jouer yo. Fanm sa a pa gen anyen pou kwit ak Et [] pa di anyen pour pitit yo. Moun sa yo yo démunis [pòv] Et kap mouri ak grangou. Refij sèlman yo te genyen faktori a. Li te sove yo, nan kè di sans de tèm la, soti nan lanmò pa famine. . "Ludwig von Mises, moun aksyon sa, yon Traité sou ekonomiDeklarasyon ki résume tèm pasaj sa a? Aiyalam faktori propriétaires te kreye une difficultés. b faktori propriétaires pwefere pou sèvi ak timoun laborers. c la sistèm faktori yo te pèmèt moun yo pou yo fè lajan lajan. d. faktori sistèm lan te kreye nouvo klas sosyal. 17. yon pi gwo rezon ki revolisyon Industriels an ki te kòmanse nan Angletè te ke Angletè avait Aiyalam yon bon nan lèspas b anpil anpil chabon ak resous an fè c. rale anpil d le plages mòn 18. nan Angletè, sikonstans ki te genyen yon rezilta de lòt twa? Aiyalam disponibilité de travay b bondans chabon ak fèt an fè c waterpower de anpil dlo larivyè Nil d. ou konmanse revolisyon Industriels la19. la revolisyon komèsyal a mennen a revolisyon Industriels la paske pandan revolisyon komèsyal la Aiyalam sistèm pwatik komèsyal lan te a b nouvo fòm biznis yo devlopec sosyalis ki te a an Ewòp. d subsistance agrikilti yo te ankouraje 20. pandan les années, refòm lejislasyon an te pase an Grann Bretay, Fwans, Et Almay a pou Aiyalam fòmasyon zaibatsu, pi gwo egalite pou moun, ak etablisman yon sistèm bankè b legalize òganizasyon mache komen yo, mete minimòm salè ak limit travay pititc gouvènman an ki te usines, etablisman de senk ane plan, Et limites sou imigrasyon d. aboli sou komès lòt bò dlo, obligatwa pou sèvis militè ak inivèsèl suffrage pou fanm 21. nan byen ta années a, yon repons travayè yo nan Angletè pou ensekirite kondisyon travay yo te bay kontwòl Aiyalam prendre de retour l' b gouvènman an c définir Salè minimòm. d fòm travayè inyon22. titre sa ki pi ke ta gen te parèt nan yon ti liv pandan revolisyon Industriels la? Aiyalam "Michelangelo konplete Chapel Sixtine" b "Karl Marx atak kapitalis"c "Martin Luther pale sou vant Indulgences" d. "John Locke apèl pou pèp la pou yo chwazi wa a" 23. bezwen revolisyon Industriels an Ewòp 19-syèk considérablement a pouse Aiyalam empires à b kòmansman de sikwolojis komès la c devlopman entènasyonal fòs mentyen lapè òganizasyon yo d. pwomosyon egalite politik ak ekonomik nan Azi ak Afwik24. “ . . . Yon plis démunis D' objets enteresan tout pase Manchester, sa se pa fasil pou in ansent. Sa se dezyèm vil la nan peyi a, ki gen pi wo pase nan taille Et lane fourscore mil [genyen 80,000 sòlda] abitan yo. Imajine multitude sa a te gwoupe yo ansanm nan lari yo jis, kay tout te konstwi de bòs ak pati ak pandye bò dife. bâtiments souvan nan mitan yo gwo tankou convents, san antikite yo, san beauté yo, san sainteté yo, ki kote ou tande de nan, menm jan nou pase nan, a din éternel de machin, e ki kote lè lè klòch sonnen se pou yo rele wretches pou travay yo olye ke yo lapriyè,... ” — Robert J.Southey, lèt nan Angletè, 1807Kondisyon yo te dekri nan pasaj sa a ki te fèt pandan tout Aiyalam laj de jwenn renesans b c endistriyèl Rev. d Green fevriye.25. deklarasyon r: nou te travay nan yon kote sa yo ki te renmen fè bwi epi danjre. Nou te fè a menm bagay la tou travay yo pase sou fwa. Anpil travayè, souvan timoun, dwèt pèdi, m' ap danse ak menm nan lavi yo.Deklarasyon B: gouvènman an ta dwe entèfere pa nan biznis. Pou fè sa ta deranje lekòl D' approvisionnement ak demand balans.Deklarasyon C: gouvènman an gen yon sèvis pou entèfere pou meyè nou sa bay tout moun li yo ak yon benediksyon pou Et sans lavi.Deklarasyon D: anyen nan teknik agrikòl ak pratik ki a nan yon une offre de manje ak materyo yo, epi yon mouvman de les producteurs de la campagne pou vil la.Tout de deklarasyon sa yo dekri evenman ak viewpoints ki te rakonte pou a Aiyalam revolisyon komèsyal Protèstan Réforme b c d. Industriels revolisyon Berlin konferans 26. evènman sa te fè pi gwo enfliyans sou devlopman moun kapitalis laissez-faire? Aiyalam tonbe de envansyon b anpi women de Sur l' a c d. Industriels revolisyon Green revolisyon
En cours de traduction, veuillez patienter...
