Résultats (
Créole haïtien) 1:
[Copie]Copié!
18. anba politik la mercantilism, pouvwa kolonyal konsidere koloni yo pou (1) nasyon endepandan ke komèsyal atravè lemond (2) endepandan nasyon ki te gen relasyon espesyal ak pouvwa Ewopeyen (3) biens pou benefis imperial pouvwa(4) biens te vè dlo endepandans19. Karl Marx prévu kapitalis laissez-faire pwal abouti nan Aiyalam tounen nan yon revolisyon ki te dirije pa Pwoletè a, b manorialism c mwens gouvènman règleman d. yon distribisyon egal de richès ak kantite lajan 20. yon sèl chemen nan ki Hô-Chi Minh-, Fidel Castro, Et Il Kim Jong yo sanble se chak Aiyalam mete sou pye gouvènman Demokratik b te itilize principes politik pou rebèl Marxist c retire yon décision monak d. te monte pèp Confucian principes 21. oratè r: gouvènman an ta dwe pa mele nan relasyon ant travayè Et biznis propriétaires.Oratè, B: travayè yo va leve, jete pwoteje klas la.Pwopwiyete pwive C: oratè a sispann egziste yo a. Pèp la ap posede enpòtans pwodiksyon an.Oratè D: yon favorab balans de komès ta dwe patisipe pou menteni konn de tarif.Intervenants de ki repwezante lide Karl Marx sistèm kominis? Aiyalam UN Et b B a, B Et c C a, B Et d D. C Et D 22. ki oratè refere li a kapitalis laissez-faire? Aiyalam yon b, B c, C d. D 23. sou sistèm kominis nan ansyen Inyon Sovyetik la, foul moun yo te egzije w pouAiyalam mete enterè leta a anvan endividyèl b limite la taille de fanmi yo c honneur ke zansèt yo ak relijye traditions. d rejeter teknoloji a la mòd24. Karl Marx Et Friedrich Engels ankouraje travayè yo pou yo amelyore lavi yo pa Aiyalam élire b représentants inyon ki patisipe nan gouvènman lokal c ranvèse pansyon demand pou sistèm kapitalis. d ak asirans enfimite 25. lidè ki baze li te wa sou tout lide de Karl Marx Et Friedrich Engels? Aiyalam Neville Chamberlain b Vladimir Lenin c ke Nazis Adolf Hitler. d Jiang Jieshi (Chiang Kai-shek) 26. kote a Karl Marx predi yon revolisyon Pwoletè a ta rive anvan? Aiyalam endistriyèl Europe b endepandan nan Amerik Latin c kolonyal Afrik. d agrikòl Lawisi 27. ekonomis laissez-faire yo de syèk 19 la te diskite sa Aiyalam, gouvènman an ta dwe réglementer a ekonomi ak komès etranje b personnes yo dwe gen dwa pou pouswiv intérêt yo nan yon mache lib c gouvènman an ta dwe devlope yon sistèm bancaires leta pou anpeche une d. anachi kapab bay kòm rezilta si inivèsèl suffrage gason te ba 28. de ki pi gwo lide sont Kin an ki ekri nan liv Karl Marx? Aiyalam survie de la "Et chwazi natirèl lit klas b Et Revolisyonè chanjman c separasyon pouvwa, chèk ak soldes d. Monoteyis Et tolerans relijye 29. a tèm cottage endistri yo, mercantilism, aux, ak laissez-faire yo ki pi kole ak asosye avèk sistèm politik Aiyalam sistèm sosyal b c sistèm ekonomik d. kwè sistèm 30. “. . . A relèv de boujwa the leta a enposib san yon revolisyon vyolan. Abolisyon de la the leta, c'est-à-dire, de tout Etazini, se sèl posib par 'eperisman.'... "— V.I.Lenin, 1917Prix sa a asosye avèk seri de pwensip de Aiyalam l' kapitalis b c sistèm kominis d. militarism 31. evènman sa te fè pi gwo enfliyans sou devlopman moun kapitalis laissez-faire? Aiyalam tonbe de envansyon b anpi women de Sur l' a c d. Industriels revolisyon Green revolisyon 32. titre sa ki pi ke ta gen te parèt nan yon ti liv pandan revolisyon Industriels la? Aiyalam "Michelangelo konplete Chapel Sixtine" b "Karl Marx atak kapitalis" c "Martin Luther pale sou vant Indulgences" d. "John Locke apèl pou pèp la pou yo chwazi wa a" 33. politik lide de Hô-Chi Minh-, Fidel Castro ak Pol te fortement te enfliyanse tèren yo te ekri: Aiyalam Confucius Mohandas Gandhi b c d Desmond Tutu. Karl Marx34. kapitalis laissez-faire kòm ke w pat Adam Smith te rele pou Taksasyon lou Aiyalam de manifakti yo b kè di gouvènman an kontwòl ekonomi an c nan gouvènman minimòm enplikasyon li nan ekonomi an d. gouvènman an envèstisman nan pi gwo endistri yo 35. yon kle pwensip a teori ekonomik sistèm kominis se Aiyalam restorasyon de yon troc sistèm b òganizasyon pou Inyon c gouvènman an komen travayè de propriété. d pwivatizasyon de biznis 36. “. . . Yo [kominis yo] di ouvètman ke yo ka être atteint [atteint] sèlman sou non la force renversement de tout kondisyon ki ekziste sosyal. Pou klas décision brannen nan yon revolisyon kominis. Proletarians yo pa gen anyen pou pèdi nan men ti chenn yo. Yo gen yon tan ki gen pou genyen. Travay moun tout peyi sa, fè yon tèt ansanm! "— Friederich Engels Et Karl Marx, kominis manifeste, 1848Vues sa yo, yo te eksprime Engels ak Marx, ki te devlope nan reaksyon a inifikasyon Aiyalam revolisyon komèsyal Almay b c Kongrè revolisyon Industriels Vienna d.37. a teori ekonomik moun kapitalis laissez-faire pwopoze sa Aiyalam kòmand ekonomi ta dwe bay pi gran opòtinite pou devlòpman nasyonal b rich ta dwe gen kè di kontwole biznis ak endistric pwatik de mercantilism ta dwe elaji d. gouvènman pa ta dwe entèfere ak biznis
En cours de traduction, veuillez patienter...
