Résultats (
Créole haïtien) 2:
[Copie]Copié!
1. Lwa
• tèm sa yo se kouche nan LWA etabli pa sosyete diferan. Yon seri lwa souvan refere yo kòm yon kòd. Yo yo souvan konpare ak youn ak lòt nan egzamen an Global Regents.
- Kòd Hammurabi (nan lavil Babilòn) - Dis kòmandman yo
- Douz Tab yo - Kòd Jistinyen an
- poto yo nan Anperè Asoka - Kòd Napoleon
- Qin dinasti juridism • Anjeneral, Global la Egzamen Regents pa pral refere ak atik yo sou lis sa a tou senpleman kòm deskripsyon sa yo yo te itilize olye pou "lwa yo.": - yo etabli estanda legal - yo kreye yon sosyete ki estab - yo yo se kèk règ ki nan konpòtman - yo ekri sistèm legal - yo bay yon seri ekri nan lwa - yo etabli prensip legal - yo sistèm estanda nan lwa - yo ekri règ pou pwosedi legal • Kòd Hammurabi te yon gwo kontribisyon nan devlopman an nan sivilizasyon paske li anrejistre ki deja egziste lwa pou tout moun wè. • Konnen ke quote ki anba la a soti nan Kòd la Hammurabi: "... Si yon moun frape soti dan yo nan yon nonm nan ran a menm, dan pwòp tèt li yo dwe frape soti. Si li te frape soti dan yo nan yon plebeian (Commoner), li va peye yon tyè nan yon mina an ajan. " quote sa a demontre ke lwa pafwa fè distenksyon ant klas sosyal. • Kòd Hammurabi a nan lwa ak Qin dinasti juridism yo menm jan an nan ke tou de ankouraje lide ki fè konnen pinisyon piman bouk pou krim ap mennen nan yon sosyete plis lòd. • Kòd Jistinyen an te sèvi kòm yon modèl pou sistèm legal Ewopeyen an. ++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 1. Yon fason Kòd la Hammurabi, Douz Tab yo, ak Kòd Jistinyen sanble sèke chak (1) legalize kwayans monoteyis (2) estanda legal ki etabli (3) bay dosye nan aktivite ekonomik (4) sipòte gouvènman repibliken 2. • Si yon moun detwi je a nan yon nonm gratis, va je pwòp tèt li dwe detwi. • Si yon moun frape soti dan yo nan yon nonm nan ran a menm, dan pwòp tèt li yo dwe frape soti. règ sa yo baze sou (1) Analects nan Confucius (2) Kòd la Hammurabi (3) Dis kòmandman (4) Koran (Qur'an) 3. Poto yo nan Anperè Asoka nan Anpi Mauryan ak Kòd la Hammurabi Babilòn lan ki pi sanble ak (1) ziggurats yo nan Sumeria (2) kat jeyografik projections de Mercator (3) Gran sfenks moun peyi Lejip yo (4) Douz Tab nan Women yo 4. . . . "Si yon moun frape soti dan yo nan yon nonm nan ran a menm, dan pwòp tèt li yo dwe frape soti. Si li te frape soti dan yo nan yon plebeian (Commoner), li va peye twazyèm yon sèl- nan yon mina an ajan. ". . . - Kòd Hammurabi ? Ki deklarasyon ki se sipòte pa ekstrè sa a nan kòd Hammurabi a nan lwa . (1) Tout moun yo egal anba lalwa a (2) Amann yo pi preferab ke pinisyon fizik. (3) pafwa lalwa fè distenksyon ant klas sosyal. (4 ) Vyolans dwe toujou dwe pini ak vyolans. 5. Kòd la Jistinyen ki konsidere kòm yon etap enpòtan paske li (1) konsève anpil ansyen dekrè legal Chinwa yo ekri (2) te sèvi kòm yon modèl pou sistèm legal Ewopeyen an (3) te vin premye konstitisyon demokratik la (4) ini Mizilman ak Women te panse 106-10 6. Kòd Hammurabi te yon gwo kontribisyon nan devlopman an nan sivilizasyon paske li (1) sitwayen trete ak esklav menm jan (2) te fini tout pinisyon fizik (3) anrejistre lwa ki deja egziste pou tout moun ka wè (4) rejte prensip la nan pyete filyal 7 . Yon fason Douz Tab yo ak Kòd Jistinyen an te sanble sèke toulède bay (1) yon sistèm estanda nan lwa (2) yon mwayen pou reyalize egalite sosyal (3) libète a yo pouswiv relijyon pwòp yo (4) dwa a yon edikasyon piblik 8. Kòd Hammurabi a nan lwa ak Qin dinasti juridism yo menm jan an nan ke tou de ankouraje lide ki fè konnen (1) adore nan lidè pral kenbe pouvwa a nan yon anpi (2) yon sitwayen enfòme pral ede kenbe lapè ak pwosperite (3) egalite nan moun yo se objektif la ki pi enpòtan nan gouvènman an (4) pinisyon piman bouk pou krim ap mennen nan yon sosyete plis lòd 9. Kòd Hammurabi a, Dis kòmandman yo, ak Douz Tab yo tout te enpòtan nan sosyete yo paske yo etabli (1) gouvènman demokratik (2) relijyon ofisyèl (3) règ ki nan konpòtman (4) sistèm ekonomik 10. Kòd Hammurabi ak Douz Tab yo te fèt yo (1) kreye yon sosyete ki estab (2) ankouraje relasyon lapè ak lòt kilti (3) bay yon kad pou devlopman demokrasi (4) mete aksan sou enpòtans ki genyen nan lavi apre lanmò 14. Kòd Hammurabi ki se yon egzanp (1) règ alekri pou pwosedi legal (2) pouvwa a nan wa fò nan kontwole komès (3) règleman sou wout la yo ka fè lagè kont nasyon vwazen (4) pouvwa a nan yon lejislati mete veto sou lwa te pase pa monak absoli 15. "Si gen yon pitit gason frape papa l ', y'a koupe men l'. Si yon gwo fonksyonè leta detwi je a nan yon manm nan aristokrasi a, y'a detwi je l 'yo. . . ". Se lide a eksprime nan sitasyon sa a yo te jwenn nan (1) Dis kòmandman yo (2) Douz Tab (3) Kòd Jistinyen (4) Kòd Hammurabi 2. Presegondè gen laj (Feyodalis) • Feyodalis se yon sistèm politik desantralize ki tou bay SOSYAL estabilite (oswa estrikti sosyal). Pou rezon sa a, feyodalis se pafwa refere yo kòm yon sistèm politik ak sosyal. (a) Ewòp (b) Japon • samure = vanyan sòlda Kòd pou Bushido = sèman nan lwayote (yon samurai pwomèt lwayote a yon daimyo) Kòd lan nan Bushido se souvan konpare ak Kòd medyeval chevalye Ewopeyen 'nan chevalri (tou de gide konpòtman an nan klas la vanyan sòlda). • Konnen estrikti nan politik ak sosyal nan feyodal Japon: (Anperè> chogoun> Daimyo> Samure> Peyizan ak atizan> Machann) • Tokugawa nan chogoun kreye yon gouvènman feyodal nan Japon, Feyodalis bay estabilite sosyal • JAPAN la Tokugawa shoguns izole • izolasyon jeyografik souvan mennen nan ranfòse nan kilti tradisyonèl • izolasyon Japonè te fini lè Commodore Matthew Perry fòse Japon yo louvri moute komès ak West la. • Tokugawa nan shoguns te gen kontwòl nan Japon nan ane 1600 yo. Tokugawa = non an nan fanmi an ki te dirije Japon soti nan 1603 - 1868 chogoun = lidè nan militè-sa a travay Japon an te éréditèr (li te eritye) • chogoun nan tèm refere a gouvènman Japonè a pandan epòk la li te te dirije ak Tokugawa shoguns. • chogoun Tokugawa nan kreye yon gouvènman feyodal nan Japon. Feyodalis se yon sistèm nan ki se peyi echanj pou sèvis militè ak lwayote. • ka Feyodalis dwe dekri kòm yon sistèm politik desantralize ki tou bay SOSYAL estabilite (oswa estrikti sosyal). Pou rezon sa a, feyodalis se pafwa refere yo kòm yon tou de yon sistèm politik ak yon sistèm sosyal. • Egzamen an Global Regents souvan konpare Japonè (Tokugawa) feyodalis Medyeval feyodalis Ewopeyen an. Nan tou de Japon ak Ewòp, anprè ak wa yo te fèb yo anpeche envazyon oswa pou sispann diskisyon entèn yo. Feyodalis bay yon fason pou chèf yo prezève lalwa, ak lòd PLIS SOU Mwayennaj yo (400 - 1400) I. Intro A) Mwayennaj a se peryòd de tan nan Ewòp apre defonsman an nan Anpi Women an ak devan Renesans la. B) Feyodalis 1) sistèm politik nan Mwayennaj yo nan ki wa toupatou nan Ewòp te bay peyi yo ale chèf nan retounen pou yo lwayote ak sèvis militè. 2) Nobles ki resevwa tè ki nan wa a te sèvi kòm chevalye (vanyan sòlda sou cheval) ak goumen lè sa nesesè. Chvalye te gen yo swiv chevalri (yon kòd ki nan konpòtman ki ensiste lwayote ak kouraj). Se 3) Feyodalis te konsidere kòm yon sistèm politik desantralize paske wa te lwen anpil nan pouvwa yo nan chèf, ki moun ki chak kontwole pwòp zòn lokal yo. 4) Nan sistèm feyodal la, peyi te baz la nan richès ak pouvwa. Moun sa yo ki ki gen plis peyi yo te konsidere kòm yo dwe plis rich ak pwisan. 5) Feyodalis pote estabilite sosyal, lòd, ak estrikti nan Mwayennaj yo. C) manoryalis 1) Pandan Mwayennaj yo, pi fò moun te viv sou MANORS (zòn nan peyi posede pa yon nòb).
En cours de traduction, veuillez patienter...
